Kristijan KLARIĆ, tajnik IBS-a: Odmah na početku želio bih reći da Dinko Beaković sigurno nije najbolje rješenje za dužnost predsjednika Hrvatskog boćarskog saveza čega je i on sam svjestan. I sam je Beaković u niz javnih istupa naglašavao da će se povući s mjesta predsjednika čim se za tu ulogu nađe bolje rješenje, štoviše, da će se i sam angažirati kako bi pronašao adekvatnog kandidata za tu odgovornu dužnost.
No, kako se prošle godine uoči izborne sjednice Skupštine HBS-a, uz dotadašnjeg predsjednika Šimu Bulića, jedino Dinko Beaković odlučio kandidirati za dužnost predsjednika i tako se prihvatiti nimalo zahvalne zadaće, odnosno uhvatiti u koštac s brojnim problemima koji su se godinama taložili u HBS-u, Istarski boćarski savez je odlučio podržati Beakovića. Premda je i ta podrška IBS-a hipotetska s obzirom da se izbor predsjednika vrši tajnim glasovanjem i svaki predstavnik u Skupštini HBS-a, pa tako i istarski predstavnici, glasuju slobodnom voljom, prema svojoj savjesti.
IBS je dao podršku Beakoviću jer je smatrao da će bolje voditi HBS u odnosu na način na koji ga je u dva uzastopna mandata, odnosno osam godina vodio donedavni predsjednik Bulić. Valja samo istaći da u prvom mandatu predsjednika Bulića IBS, jedan od po rezultatima najuspješnijih, a prema broju igrača i klubova najbrojniji županijski boćarski savez u Hrvatskoj, nije ni imao svog predstavnika u Izvršnom odboru HBS-a s obzirom da je Bulić odbijao u to tijelo uvrstiti predsjednika IBS-a Valtera Krizmanića kojeg je predlagao istarski savez. U drugom Bulićevom mandatu predstavnik Istre u IO-u HBS-a je bio Anton Nino Belušić što nije bila službena volja IBS-a.
Beaković je u nešto manje od godine dana provedenih na mjestu čelnog čovjeka HBS-a napravio dvije kobne pogreške. Predložio je Skupštini, a Skupština je izabrala kompromisni sastav IO-a u kojem se našlo nekoliko ljudi koji su predsjedniku ubrzo okrenuli leđa i priklonili se „struji“ koja je kasnije inicirala njegovu smjenu. No još veća pogreška Beakoviću je bila činjenica da je dirnuo u „osinje gnijezdo“.
Nije prihvatio da se nekadašnji dugogodišnji tajnik HBS-a i izbornik ženske reprezentacije Hrvatske Mario Milanović – Litre kandidira u program sufinanciranja trenera od strane Hrvatskog olimpijskog odbora jer Milanović – Litre trenutno ne ispunjava uvjete za kandidiranje za taj program. Potom IO kojem je Beaković bio na čelu Milanoviću - Litreu nije ni produžio mandat na dužnosti izbornika ženske reprezentacije Hrvatske. To su bile dvije kapi koje su kod Milanovića – Litrea prelile čašu nezadovoljstva i on je krenuo u ofenzivu prikupljanja na svoju stranu nezadovoljnika radom Beakovića, te je očito prema rezultatima glasovanja na izvanrednoj sjednici Skupštine HBS-a uspio pridobiti većinu. O kakvom se osobnom interesu radi govori činjenica da je Milanović – Litre na toj izvanrednoj sjednici Skupštine rekao da bi on, da mu Beaković nije pravio probleme, ušao u program sufinanciranja trenera od strane HOO-a bez obzira što ne zadovoljava uvjete, o čemu sa sjednice postoji i audio-zapis.
HBS je na velikoj prekretnici. Komisija koja je izabrana da privremeno vodi savez, i u kojoj nema predstavnika IBS-a, sada mora pripremiti izbornu sjednicu Skupštine i tek treba vidjeti koji će se ljudi uopće kandidirati, a koji izabrati na čelna mjesta HBS-a. U Skupštini HBS-a IBS ima svega 5 predstavnika odnosno 17 posto mandata od 29 članova koliko broji Skupština, premda IBS ima najviše, 105 klubova, gotovo trećinu ili 27 posto klubova koji HBS-u plaćaju članarinu.
S druge strane Zagrebački boćarski savez u Skupštini HBS-a ima 3 člana odnosno 10 posto mandata, a klubovi ZBS-a, njih 28 čine 7 posto klubova koji HBS-u plaćaju članarinu. Drugim riječima svaki predstavnik IBS-a u Skupštini HBS-a zastupa 21 klub, dok svaki predstavnik ZBS-a predstavlja 9 klubova. Prema takvom odnosu snaga u Skupštini prognoza govori da će IBS kao najbrojniji i jedan od najkvalitetnijih županijskih saveza u Hrvatskoj u novom sazivu čelništva HBS-a ostati na marginama. HBS je inače prema riječima dosadašnjeg predsjednika Beakovića u financijskom kolapsu, protiv njega su zbog određenih propusta iz vremena prije Beakovića podignute dvije privatne tužbe koje imaju svoje prvostupanjske presude, ali se na temelju njih vode drugostupanjske rasprave na sudovima. Postanu li te tužbe pravomoćne HBS će osobama koje su ga tužile morati isplatiti 200-tinjak tisuća kuna.
Očekuje li HBS u skoro vrijeme stagnacija ili napredak ovisi o tome koji će ljudi stati na njegovo čelo na izbornoj sjednici Skupštine. No, budu li to ljudi iz „struje“ koja je inicirala smjenu Beakovića, odnosno ljudi bliski idejama i razmišljanju Milanovića – Litrea osobno očekujem nazadovanje HBS-a, a zbog već spomenutih financijskih problema možda i potpuni raspad.
|